Intervju • Ismar Ćeremida

 Intervju • Ismar Ćeremida

Intervju • Ismar Ćeremida

Utisci sa prethodne BGC 2022 konferencije?

Ovaj mali tim je uradio velike stvari za promociju cirkularne ekonomije na Zapadnom Balkanu. Program je bio raznovrstan i bogat, te su različiti govorinici iz Evrope i regiona ponudili praktične primere za sprovođenje cirkularne ekonomije. Ono što je bilo posebno interesantno je videti šta različite institucije iz zemalja Zapadnog Balkana rade po pitanju cirkularne ekonomije, te na koji način stvaraju pogodno poslovno okruženje za preduzeća da se upuste u ovako veliki transformacijski put. I prisustvo značajnog broja preduzeća iz regiona je obogatilo BGC kroz stvarne primere primene principa cirkularne ekonomije u njihovom poslovanju. Smatram da su podstaknute diskusije omogućile da učesnici dobiju različito viđenje primene CE u različitim industrijama.

Šta smatrate glavnim temama u oblasti cirkularne ekonomije u toku ove godine?

Pa generalno je CE kompleksna tema sama po sebi tako da se možda ne može izdvojiti jedna tema, jer se radi o sistemskom pristupu koji zadire u sve sfere društva i poslovanja. Ako bih morao da izdvojim oblasti koje smatram donekle zapostavljenim, a koje su važne iz ugla tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji, onda bih spomenuo pristup zelenim finansijskim instrumentima, te uticaj na promenu životnih stilova i navika kod potrošača. Trenutni je izazov kako preduzećima osigurati pristup zelenim finansijskim instrumentima koji nisu zasnovani na klasičnim parametrima bankarskog poslovanja. Drugim riečima, projekti koji imaju očigledan pozitivan uticaj na životnu sredinu i zasnovani su na principima cirkularne ekonomije, imaju iste ili vrlo često nepovoljnije uslove od projekata koji imaju negativan uticaj na životnu sredinu. Ovakva situacija je dugoročno neodrživa ukoliko želimo da podstaknemo nove investicije u tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji. Nove investicije za sobom povlače i stvaranje novih radnih mesta koja su okrenuta ka budućnosti što može biti posebno interesantno mladima. S druge strane, svest potrošača o cirkularnim proizvodima je dosta niska u svim zemljama Zapadnog Balkana. Potrošači su ključni faktor uspeha ove velike transformacije, te je važno da sami potrošači razumeju uticaj koji prave konzumiranjem određenih proizvoda i kako oni kao pojedinci mogu izvršiti pozitivan pritisak na proizvođaće i vlasti da promene trenutnu situaciju. Ovaj proces će zasigurno trajati jako dugo, ali kroz partnerstva različitih aktera se može puno postići u kratkom vremenu. Zato je i ključ uspeha da svi radimo zajedno na provođenju cirkularne ekonomije. Mislim da je i svrha BGC upravo u tome da spoji različite aktere na jednom mestu.

Šta prepoznajete kao najveći izazov za dalju implementaciju cirkularne ekonomije na Balkanu?

Donekle sam se već osvrnuo na izazove kroz predhodno pitanje ali bih ovde još dodao i vreme za implementaciju koje nazaustavljivo prolazi. Posledice neaktivnosti će da osete svih građani, te je zato važno da se sa sprovođenjem cirkularne ekonomije krene odmah.

Koliko će nove direktive EU za nefinansijsko izveštavanje izmeniti balkansku privredu?

Tržišni standardi i mehanizmi koje nameće EU će imati ogroman uticaj na privredu Zapadnog Balkana. Ako uzmete u obzir Nemački zakon o dobavljačima, sasvim je jasno da će većina izvozno orijentisanih preduzeća iz regiona imati određenih problema da usklade svoje poslovanje sa tim zakonskim propisima. Sam zakon nije problematičan, ali njegova primena jeste jer naša preduzeća nemaju razvijen sistem izveštavanja kojim bi se uskladili sa novim zakonskim rešenjima. Zato je jako važno da se danas pomogne preduzećima da ispune tražene uslove u budućnosti. Ovaj posao se ne može uraditi preko noći, te je vreme za delovanje ograničeno ukoliko preduzeća ne žele da budu istisnuti sa postojećih tržišta.

Izdvojite najznačajniju vest iz obasti cirkularne ekonomije za Vas u prethodnih godinu dana ili najuspešniji primer iz prakse?

Dosta je dobrih primera ili vesti koje su dominirale diskusiju u 2023. godini. Možda bih izdvojio zaista interesantna događanja kada je u pitanju carbontech i razvoj proizvoda koji u sebi sadrže CO2 te na taj način služe kao skladište za stakleničke plinove. U ovoj godini smo videli interesantne proizvode koji koriste ovu tehnologiju, sve od sapuna, različitih goriva do votke. Tehnologija čuvanja karbona napreduje svakim danom i biće intersantno pratiti inovacije novih proizvoda koji su napravljeni ovom tehnologijom.

Koji su aktuelni najveći programi podrške UNDP-a za Bosnu i Hercegovinu u oblasti cirkularne ekonomije?

UNDP u BiH trenutno implementira nekoliko projekata koji imaju za cilj podršku tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji. To je, pre svega, izrada mape puta za cirkularnu ekonomiju. Trenutno radimo i na izradi industrijskih strategija u koje želimo da integrišemo principe cirkularnosti, te na taj način stvorimo bolji strateški okvir u BiH.
Takođe, radimo i na jednom pilot projektu za iskorišćavanje otpada kao resursa za proizvodnju različitih proizvoda. Ono što je možda i najintersantnija aktivnost je izrada alata za samoprocenu cirkularnosti preduzeća. Trenutno ovaj alat razvijamo za tržište BIH, ali imamo u planu da bude dostupan u čitavom regionu. I na kraju, trenutno podržavamo i 45 investicija u cirkularne biznis modele sa EUR 1,5 miliona.

Prošle godine ste na konferenciji BGC kao keynote govornik govorili o izazovima sa kojima se susrećemo trenutno a to su: kako redukovati siromaštvo u svim njegovim formama i dimenzijama, kako ubrzati strukturalne promene, izgraditi sisteme otporne na krize - da li vidite napredak u tom višegodišnjem i višedimenzionalnom procesu u regionu?

Progres je evidentan samo što na Balkanu sve ide jako sporo. Uticaj trenutnih napora da se stvari promene na bolje bi bio značajno veći kada bi se aktivnosti provodile brže i efikasnije.

Napomenuli ste da je u regionu najvažnije promeniti svest šire javnosti o značaju cirkularne ekonomije. Po Vašoj proceni koliko smo do sada uspeli u tome?

To predstavlja jednu od najvažnijih oblasti kojom svi treba da se bavimo. Postoje dobri trendovi, ali još imamo puno posla, i kao institucije i kao pojedinci, da promenimo svest. Mislim da je bitno shvatiti da svako od nas individualno može pozitivno uticati na potrebne promene. Kada to shvatimo, onda će i sam progres biti
puno bolji i vidljiviji.